Ovu torbu mi je dala moja baka, a njoj je tu torbu poklonila jedna njena prijateljica čija unuka više nije htela da je nosi. Volim ovu torbu jer se slaže uz gotovo sve, a najčešće volim da je nosim uz krem plitke Starke. Takođe mi se sviđa što je velika i što u njoj mogu da prošvercujem i dvolitarku u neki kafić ili bilo gde gde je zabranjeno unositi svoje piće. 

 

 

Sa sobom uvek nosim cigarete, koje su jako bitne u fešn svetu jer marka koju pušite govori o vašem finansijskom stanju. Ja pušim Best Eksport meki i jedna pakla košta 150 dinara, prema tome, zaključuje se da sam siromašna, ali takođe pokazuju koliko sam hardkor jer su najgora krdža. 

Takođe, sa sobom nosim i zdravstvenu knjižicu jer se nikad ne zna kada ću se smoriti u školi i poželeti da ne odem na neki čas, a samo lekarskim opravdanjem mogu da opravdam časove, a dobro je znano da kod lekara ne možeš bez knjižice, tj. možeš, al ako platiš, a već smo zaključili da sam ja siromašna. 

Takođe je bitna i moja sveska svaštara, u koju zapisujem filozofiju, matematiku, engleski... da skratimo, sve predmete. Ovoga puta to nije zato što sam siromašna pa nemam pare za više svezaka, već sam rebelde i neću da se pokorim školskom režimu. 

 

Nikuda ne idem bez svog Nirvana novčanika koji mi je tata kupio u Nemačkoj pre par godina u prodavnici "Sve za jedan evro" što vam dosta govori o tome koliko on košta. Vrlo je pristupačan i veoma je trendi, s obzirom da Nirvana više nije bend, već print za majice, novčanike i ostale fešn predmete. Moj novčanik je, naravno, uvek prazan.

 

 Ovo je moj neseser, kupljen kod kineza za 250 dinara. U njemu su bili manji neseseri, po sistemu ruskih Babuški, ali sam sve dala mlađoj sestri da se njima igra. U njemu nosim šminku koju retko koristim jer sam realno mnogo lepa devojka, i šminka mi treba samo kad dobijem pa mi buknu bubuljice.